Dragi_e članovi_ice zajednice, saveznici_ce i cjelokupna javnosti Bosne i Hercegovine,
Želimo vas obavijestiti da je Bosanskohercegovačka povorka ponosa dobila tužbu protiv Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske (MUP RS) zbog njihovog odbijanja da pruže informacije o policajcima angažovanim tokom napada na naše aktiviste i akivistkinje u martu prošle godine u Banjoj Luci. Naočigled policijskih službenika, 18.3.2024., grupa od 30 do 40 maskiranih muškaraca je fizički i verbalno nasrnula na aktiviste i aktivistkinje ispred prostorija Transparency Internationala u Banjoj Luci.
Pravni tim Organizacionog odbora Bh. povorke ponosa je povodom napada podnio šest žalbi Instituciji ombudsmena za ljudska prava u BiH, na koje je do danas dobio samo jednu preporuku i zid šutnje u odnosu na ostalih pet. Podnesene su tri žalbe protiv Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske zbog nezakonite zabrane javnog okupljanja i zbog ugrožavanja sigurnosti učesnika_ca javnog okupljanja tako što su povrijedili svoju obavezu poduzimanja mjera sigurnosti, te zbog povrede prava na pristup informacijama, uskraćujući oštećenima imena postupajućih policijskih službenika koji su bili na dužnosti kada se desio napad, a radi pokretanja odgovarajućih disciplinskih postupaka.
Organizacioni odbor je izjavio žalbe protiv govora mržnje koji su izrekli predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik i gradonačelnik Banje Luke Draško Stanivuković, kao i protiv 12 udruženja iz Republike Srpske koja su pozivala na zabranu okupljanja, što je dovelo do raspirivanja i opravdavanja nasilja nad pripadnicima LGBTIQ populacije.
U skladu s jedinom preporukom Ombudsmana, koja se tiče pristupa informacijama i zaštite ličnih podataka, Okružni sud u Banjoj Luci prihvatio je našu tužbu i naložio Ministarstvu unutrašnjih poslova Republike Srpske da nam dostavi tražene informacije.
“Nesporno je postojanje javnog interesa, gledajući konkretni slučaj, kada su se policijski službenici držali pasivno, posmatrajući nasilničko ponašanje, kako navode, za sada još uvijek nepoznatih lica”, naveo je Sud u obrazloženju. Sud je dodao da su policijski službenici trebali identificirati nasilnike, spriječiti njihovo nasilno ponašanje i svaki drugi incident.
Istaknuto je da ne postoje osnovi za primjenu izuzetaka koji bi omogućili Ministarstvu unutrašnjih poslova da uskrati tražene informacije, jer se ovdje ne radi o ličnim interesima policijskih službenika ili njihovoj privatnosti. Naprotiv, radi se o informacijama koje se tiču službenog kapaciteta policijskih službenika, koje nadležni organ mora dostaviti. Ove informacije se ne mogu smatrati dijelom ličnih interesa policijskih službenika, niti se na njih mogu primijeniti izuzeci predviđeni Zakonom o slobodi pristupa informacijama.
Kada je riječ o ostalim žalbama, Organizacioni odbor nije upoznat s trenutnim statusom istraga, niti zna da li su informacije proslijeđene osobama i udruženjima na koje se žalbe odnose, što je u suprotnosti s procedurama koje propisuje rad Institucije ombudsmana.
Posebno naglašavamo da prema članu 33. Zakona o ombudsmenu za ljudska prava Bosne i Hercegovine, ombudsmen je dužan informisati podnositelje žalbi o rezultatima istraga i poduzetim radnjama, kao i o odgovorima koje je dobio od vladinih institucija. Međutim, u slučaju žalbi protiv Milorada Dodika i Draška Stanivukovića, saznali smo neformalnim putem da su predmeti zatvoreni bez provođenja istrage, što govori u prilog zavisnosti ove institucije od vladajućih političkih struktura.
Vjerujemo da je osnov za ovakvo stanje stvari bliska povezanost srpskog člana Institucije ombudsmena, Nevenka Vranješa, sa politikom. Unatoč tome što bi trebao biti nepristrasan, njegovi javni nastupi i izjave ukazuju na suprotno. Vranješ je otvoreno pristrasan i javno brani predsjednika entiteta RS Milorada Dodika, iako je to nespojivo sa samom prirodom institucije na čijem je čelu, koja se bavi zaštitom ljudskih prava, a koja bi trebala štititi prava svih građana, uključujući LGBT populaciju.
Šta tražimo od nadležnih organa?
- Zahtijevamo od tužilaštva i Institucije ombudsmena za ljudska prava da rade svoj posao savjesno, samostalno, nepristrasno i odgovorno.
- Zahtijevamo da postupe u skladu sa važećim pravnim propisima, u kojima se bez dvojbe naglašava zabrana diskriminacije po bilo kojem osnovu. Podsjećamo da to je njihova obaveza i dužnost, a ne dobra volja.
- Pozivamo sve nadležne kako domaće i tako i međunarodne institucije i organizacije i institucije da se uključe u ovaj slučaj, jer se LGBTIQ+ zajednica osjeća nezaštićeno i ranjivo. Nakon napada u Banjoj Luci, LGBTIQ+ zajednica u bosanskohercegovačkom entitetu Republika Srpska vraćena je na margine postojanja i obitavanja u društvu i pod stalnim je strahom i strepnjom od novih napada koji mogu ugroziti život i egzistenciju.
Podsjećamo da Evropska konvencija o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda predstavlja ključni dokument sa nadzakonskom snagom koji je sastavni dio Ustava Bosne i Hercegovine. Ova Konvencija garantuje zaštitu prava svih građana i građanki, omogućavajući visok nivo ostvarivanja ljudskih prava. Kao članica Vijeća Evrope, Bosna i Hercegovina je pod obavezom da poštuje odluke Evropskog suda za ljudska prava, koji kroz svoje presude zahtijeva od država članica da štite i poštuju prava LGBTIQ+ osoba.
Recent Comments