O BH. POVORCI PONOSA 2026
7. Bh. povorka ponosa: „Raznolikost, zajedništvo i poštovanje su naša tradicija. Samo zajedno se možemo oduprijeti globalnom (i lokalnom) fašizmu“
U svijetu koji se sve više radikalizuje i naglašavaju se podjele, gdje se identiteti sve češće koriste kao sredstvo razdvajanja, 7. Bh. povorka ponosa donosi drugačiju, fundamentalno ljudsku poruku, poruku zajedništva u atmosferi individualizma i naglašavanja raznolikosti. Danas, više nego ikada, potrebna nam je solidranost, zajedništvo i udruživanje, jer fašistički, militaristički, okupatorski pokreti već odavno zbijaju redove i ugnjetavaju djecu, žene, izbjeglice, LGBTIQ+ osobe, vjerske i etničke manjine, nemoćne, te sve one koji se bore za ljudska prava, socijalnu i ekonomsku pravdu. To sve rade pod krinkom demokratije, a zarad kapitala i vlastitih interesa.
Jedini način da se odupremo svemu ovome je globalni pokret solidarnosti koji se suprotstavlja genocidu i globalnom urušavanju ljudskih prava i dostojanstva svakog čovjeka, a stvaranje globalnog pokreta je nemoguće bez solidarnosti i zajedništva u mikro zajednicama, komšilucima, mahalama… jer samo zajedno možemo graditi bolje društvo i svijet, po mjeri svakog čovjeka.
Bh. povorka ponosa ne dolazi iz vana, nije uvoz tuđih nametnutih vrijednosti ili strana ideja, Bh. povorka ponosa slavi ono što Bosna i Hercegovina već jeste, prostor u kojem svi pripadamo, gradovi i zemlje gdje različitost nije prijetnja nego svakodnevica i preduslov za bolji i ljepši život svih nas.
BiH je oduvijek bila multietnička, multiidentitetska i multikulturalna država u kojoj različitosti žive zajedno, isprepletene i vidljive u svakodnevici. Od različitih vjera koje stoljećima dijele isti gradski prostor, preko jezika koji se miješaju na pijacama, do različitih identiteta i životnih priča koje se prepliću u komšilucima. Ovaj država je oduvijek bila dokaz da različitost može biti snaga, a ne slabost. To zajedništvo u raznolikosti nije moderna izmišljotina niti politički proračun, a nije ni “prozapadna” vrijednost uvezena u našu kulturu. To je naša tradicija i naš ponos. Bh. povorka ponosa u svojoj suštini ne traži spektakl niti provokaciju, već nešto mnogo važnije, vidljivost i sigurnost. Prisutnost svih nas u javnom prostoru koji dijelimo bez straha, bez skrivanja, bez potrebe da budemo nešto što nismo i sa mogućnošću da živimo svoj identitet i autentičnost i izvan četiri zida, u komšiluku, na pijaci, u javnom prostoru, na poslu i u institucijama .
Zato slogan ovogodišnje povorke glasi: „Sve nam boje dobro stoje“
O SLOGANU
Ovaj slogan jednostavnim i bliskim jezikom prenosi snažnu poruku: sve naše razlike – rodne, seksualne, etničke, vjerske i druge – prirodan su dio našeg identiteta i kao takve zaslužuju poštovanje. „Boje“ nisu samo simbol LGBTIQ+ zajednice, već metafora za sve ono što nas čini različitima, ali i povezanima.
„Sve nam boje dobro stoje“ znači da imamo pravo biti ono što jesmo, vidljivo, dostojanstveno i bez straha. Ova slogan je podsjećanje na ono što je oduvijek bilo dio našeg društva: zajedništvo u raznolikosti.
U vremenu podjela, ova poruka nas vraća osnovnoj istini, a to je da samo zajedno možemo graditi pravednije, otvorenije i sigurnije društvo za sve.
Ove godine ne bi trebalo biti pitanje da li dolazite na povorku, već u kojoj boji dolazite pružiti podršku.
Vidimo se 20. juna, jer Sve nam boje dobro stoje!
Vrijednosti Bh. povorke ponosa
Ravnopravnost – podrazumijeva jednake mogućnosti za ostvarivanje svih ljudskih prava u kulturnom, socijalnom, ekonomskom i političkom smislu te jednaku korist od ostvarenih rezultata, a neovisno o rodnim i/ili spolnim kategorijama.
Solidarnost – podrazumijeva nastojanje ostvarivanja povezanosti, uzajamne saradnje ili podrške, kako unutar Organizacionog odbora, tako i s ostalim pojedincima_kama, grupama i većim skupinama, a naročito u uslovima opresije, eksploatacije ili bilo kojeg drugog oblika nasilja i društvene nepravde.
Antifašizam – stav aktivnog suprotstavljanja i djelovanja protiv svakog oblika fašizma i njemu komplementarnih ideologija i pokreta utemeljenih na prevlasti jedne (npr. etničke, nacionalne, vjerske, rodne, rasne…) skupine nad drugom: prije svega nacizma, ustaškog, četničkog, balijskog ili bilo kojeg drugog radikalnog fašističkog pokreta, aparthejda, imperijalizma, mačizma, heteroseksizma i militarizma.
Antimilitarizam – aktivno suprotstavljanje svakom obliku vojnog djelovanja koje uključuje zakidanje ljudskih prava i veličanja vojske, utjecaju nacionalizma i mačo-militarističkog duha na cjelokupni društveni i politički život.
Sekularnost – zalaganje za načelo odvojenosti državnih institucija i osoba ovlaštenih za zastupanje države od vjerskih institucija i vjerskih predstavnika. Također, zalaganje za sekularnost podrazumijeva stav da javne aktivnosti i odluke, a pogotovo one političke, moraju biti bez ikakvog utjecaja vjerskih uvjerenja i/ili praksi, te da su osobe različitih religija jednake pred zakonom i ne legitimiraju se u svom javnom djelovanju preko svoje vjerske pripadnosti. Sekularnost omogućava uravnoteženost prava svake osobe na vlastito religijsko opredjeljenje s pravom na slobodu od religije.
Samoodređenje – podrazumijeva pravo svake osobe da se identificira i definira te mijenja svoj identitet bez obzira radi li se o spolu, rodu, spolnom i rodnom identitetu, spolnoj orijentaciji i cjelokupnoj seksualnosti, nacionalnosti, etničkoj pripadnosti, bilo u vezi vlastitog tijela ili društvenog statusa, dokle god to pravo ne krši prava drugih osoba.
Queer-feminizam – pokret koji proizlazi iz postmoderne feminističke teorije i queer teorije, Queer-feminizam je kritika LGBTI pokreta i polarizacije između liberalnog i radikalnog feminizma. Zagovara dekonstrukciju patrijarhata kroz široku frontu i saradnju različitih neprivilegiranih socijalnih slojeva.
Principi djelovanja Bh. povorke ponosa
Nenasilje – predstavlja oblik djelovanja koje isključuje sve oblike nasilja usmjerenog prema drugima, sebi ili okolišu za postizanje političkih, društvenih i ličnih ciljeva. Za Organizacioni odbor i Bh. povorku ponosa ono predstavlja sve aktivne nenasilne oblike borbe poput građanskog neposluha, pružanja nenasilnog otpora i nenasilne komunikacije.
Društvena angažiranost – podrazumijeva aktivno djelovanje pojedinki_aca i skupina u društvu te pozivanje i poticanje na isto s ciljem stvaranja pozitivne društvene promjene, kao i boljeg i pravednijeg društva za sve.
Promicanje vegetarijanstva i veganstva – osvještavanje o etičkoj, ekološkoj i ekonomskoj neprihvatljivosti ubijanja, zlostavljanja i iskorištavanja životinja (npr. u prehrambenoj, modnoj, kozmetičkoj, farmaceutskoj i zabavnoj industriji) te zalaganje za društvo u kojem će sva živa bića biti ravnopravna kroz poticanje na preispitivanje i mijenjanje životnih navika koje podrazumijevaju nasilje nad životinjama.
Feministička etika brige – koncept koji kritički propituje kulturne postavke o brizi i njihove rodne dimenzije. Nasuprot patrijarhalnog obrasca brige u kojem su žene zadužene za sav reproduktivni i emocionalni rad, ovdje je briga definirana kao društvena i moralna praksa te građanska odgovornost svih, i to prema sebi, drugima i materijalnoj okolini, zasnovana na pretpostavci da možemo živjeti jedino zahvaljujući postojanju drugih koji doprinose našem opstanku i blagostanju.
Ključni pojmovi za feminističku etiku brige su:
ranjivost – svaka osoba je ranjiva na svoj način te je prema tome svakome potrebna briga; povjerenje – nasuprot straha od drugih, povjerenje u druge i osvještavanje da se na druge može računati; moć – zajedničko osvještavanje odnosa moći i međusobno kapacitiranje u postajanju subjektima, a ne objektima moći; odgovornost – prema sebi i drugima, poduzimanje konkretnih radnji koje su drugima/meni potrebne; podrška – nasuprot pomoći koja podrazumijeva patronizirajući odnos osobe koja ju pruža prema onoj koja je dobiva, podrška podrazumijeva ravnopravni odnos i poštivanje autonomije.
Nehijerarhijski rad – podrazumijeva horizontalnu organizaciju rada temeljenu na principima suradnje, podrške, uključivanja i dobrovoljnosti.
Antiklerikalizam – aktivno suprotstavljanje utjecaju klera i klerikalnih stavova na politička i društvena pitanja, umiješanost u svakodnevni život građana_ki, njihovim povlasticama i indoktrinaciji društva. (Klerikalizacija je snažan uticaj crkve – religijskih institucija)
Očuvanje okoliša – redovno djelovanje koje umanjuje štetne utjecaje na okoliš, što podrazumijeva razvrstavanje i recikliranje otpada, nastojanje da se odbačene upotrebljive stvari ponovno iskoriste te racionalno korištenje energije i ostalih resursa.
Borba protiv ekonomske nejednakosti – pružanje podrške i povezivanje s društvenim skupinama, politikama i inicijativama kojima je cilj očuvanje i povećanje opsega radničkih prava i prava socijalno ugroženih skupina, a čija je svrha ukidanje klasnih razlika i jednak pristup ekonomskoj sigurnosti za sve.
Drugarstvo – stvaranje srdačnih prijateljskih odnosa između pojedinki_aca i grupa temeljenih na međusobnom poštivanju, uvažavanju, iskrenosti, povjerenju, pouzdanosti i podršci.
Organizacioni odbor 2026. godine su činile_i:
Alex Buza, Azra Ćulov, Daniela Premuda, Emina Dizdar, Enver Duraković, Jelena Kravljača, Jovana Ivetić, Lada Bonaveri Tvrtković, Lejla Huremović, Sanela Tarić, Sead Pašić, Vanja Šunjić, N.V, N.O, O.K, T.R, Ž.S.
Bosanskohercegovačka povorka ponosa je protest protiv nejednakosti i kršenja ljudskih prava lezbejki, gej, biseksualnih, trans, interspolnih i queer osoba, kojom zahtijevamo jednak pristup javnom prostoru kao svi ostali građani i građanke.