O BH. POVORCI PONOSA 2025
Bh. povorka ponosa poručuje: Ljubav je zakon! I to nije samo slogan – to je poruka, upozorenje i poziv na borbu
Prva Bh. povorka ponosa održana je 2019. godine u Sarajevu – mislili smo da će to biti prekretnica za LGBTIQ+ zajednicu u Bosni i Hercegovini. Slogan Ima izać’ bio je mnogo više od poruke – bio je čin otpora i oslobađanja. Zajednica, zajedno sa saveznicima i saveznicama, po prvi put je kolektivno izašla na ulice glavnog grada, zauzimajući javni prostor koji im je decenijama bio uskraćen.
Bh. povorka ponosa od tada se održava svake godine – i svake godine glasnije, odlučnije i jasnije artikuliše borbu LGBTIQ+ osoba za ravnopravnost, dostojanstvo i slobodu. Povorka je postala najveći i najdosljedniji protestni marš u zemlji, koji već pet godina kontinuirano poziva vlast da prestane ignorisati sistemsku diskriminaciju i nasilje nad LGBTIQ+ zajednicom.
Zahtjevi su konkretni i jasno definisani:
- Pravno priznanje istospolnih zajednica,
- Donošenje zakona o rodnom identitetu,
- Zaštita LGBTIQ+ osoba od nasilja u porodici,
- Uvođenje zločina iz mržnje u krivične zakone,
- Izmjene zakona o javnom okupljanju u Kantonu Sarajevo u skladu s evropskim standardima.
Sve ovo nisu “specijalni zahtjevi” – to su osnovna ljudska prava!
Ipak, porazna istina je da nakon šest godina – nijedan od ovih zahtjeva nije ispunjen. Niti jedan! Institucionalno ignorisanje i neefikasnost postali su saučesnici u svakodnevnoj diskriminaciji, nasilju i nevidljivosti LGBTIQ+ osoba u BiH.
Zato Bh. povorka ponosa ne odustaje – jer odustajanje nije opcija kada je riječ o životima, pravima i dostojanstvu.
Živimo u vremenu kada fašizam i desničarski ekstremizam bujaju širom svijeta – i naša regija nije nikakav izuzetak. Naprotiv, mi smo na prvoj liniji udara. A kad fašističke politike traže mete, uvijek prvo udare na one koje smatraju “nepoželjnima”. Na LGBTIQ+ osobe. Na nas. To nije apstraktna prijetnja – to se već dešava, ovdje i sada. U entitetu Republika Srpska vlast je izbrisala pojam rodnog identiteta iz svih zakona. Izbrisali su nas iz zakonodavstva kao da ne postojimo. Kao da nemamo pravo na postojanje, dostojanstvo, zaštitu, život. Ali mi nismo ti koji će nestati. Mi smo ti koji ostaju i bore se.
Ovakve odluke nisu samo administrativne promjene – one su direktan napad na naša tijela, naše postojanje, našu sigurnost. Zato nastavljamo marširati, zato nastavljamo biti glasni_e – i poručujemo institucijama: naši životi su stvarni i vaši pokušaji da ih izbrišete neće proći bez otpora. Tražimo hitno donošenje zakona koji nas štite – i nećemo stati dok svih pet zahtjeva Bh. povorke ponosa ne budu pretočeni u zakon i praksu.
Nismo odustali ni kad je bilo teže. Nećemo ni sad. Nećemo nikad.
Ono što se sada dešava – ukidanje rodnog identiteta – samo je prvi korak u širem planu potpunog gaženja ljudskih prava. Fašizam ne staje. Ali nećemo ni mi. Ako misle da će nas ušutkati, zaboravili su jednu stvar: mi smo ovdje. Na ulici. Svojim tijelima, svojim glasovima, svojim otporom.
A u toj borbi nismo i ne smijemo biti sami. Pozivamo vas, saveznike i saveznice da pređete sa savezništva na saučesništvo jer ovo se tiče svih nas. Jer ako mislite da ste sigurni, varate se. Doći će i po vas. Doći će po svakoga ko se ne uklapa u njihov mali svijet kontrole i straha. Njima nije stalo ni do koga – osim do vlastitih interesa i moći.
Zato ne čekajte. Stanite uz nas sada. Jer borba za LGBTIQ+ prava je borba za slobodu svih nas.
O SLOGANU
Zbog ignorantskog i ponižavajućeg odnosa prema našim pravima, ovogodišnji slogan Bh. povorke ponosa glasi: Ljubav je zakon. I to nije samo slogan – to je poruka, upozorenje i poziv na borbu.
“Ljubav je zakon” nosi dvostruko značenje: da zakon mora štititi ljubav, ali i da je ljubav jača od svakog zakona koji pokušava da nas ignoriše, isključi ili izopšti. Naša prava nisu tema za raspravu. Nisu stvar političkog trenutka, niti privilegija koju vlasti mogu da dodijele — ili oduzmu — kad im odgovara. Naša prava su neporeciva. Naša ljubav je stvarna. Naša borba je zakonita.
Institucijama poručujemo: Dosta je! Vrijeme je da prepoznate prava LGBTIQ+ osoba u svim zakonima. Naša ljubav ne smije biti pravno nevidljiva. Pravda nije pravda ako bira koga će zaštititi, a koga će ignorisati.
Našoj zajednici poručujemo: Ljubav je naša snaga, naš zakon, naš identitet. Mi postojimo. Mi volimo. Mi se borimo. I nećemo stati dok naša prava ne budu zagarantovana zakonom — jasno, nedvosmisleno i bez uslova. Jer ljubav nije samo emocija. Ljubav je politička. Ljubav je čin prskosa. Ljubav je zakon!
Vrijednosti Bh. povorke ponosa
Ravnopravnost – podrazumijeva jednake mogućnosti za ostvarivanje svih ljudskih prava u kulturnom, socijalnom, ekonomskom i političkom smislu te jednaku korist od ostvarenih rezultata, a neovisno o rodnim i/ili spolnim kategorijama.
Solidarnost – podrazumijeva nastojanje ostvarivanja povezanosti, uzajamne saradnje ili podrške, kako unutar Organizacionog odbora, tako i s ostalim pojedincima_kama, grupama i većim skupinama, a naročito u uslovima opresije, eksploatacije ili bilo kojeg drugog oblika nasilja i društvene nepravde.
Antifašizam – stav aktivnog suprotstavljanja i djelovanja protiv svakog oblika fašizma i njemu komplementarnih ideologija i pokreta utemeljenih na prevlasti jedne (npr. etničke, nacionalne, vjerske, rodne, rasne…) skupine nad drugom: prije svega nacizma, ustaškog, četničkog, balijskog ili bilo kojeg drugog radikalnog fašističkog pokreta, aparthejda, imperijalizma, mačizma, heteroseksizma i militarizma.
Antimilitarizam – aktivno suprotstavljanje svakom obliku vojnog djelovanja koje uključuje zakidanje ljudskih prava i veličanja vojske, utjecaju nacionalizma i mačo-militarističkog duha na cjelokupni društveni i politički život.
Sekularnost – zalaganje za načelo odvojenosti državnih institucija i osoba ovlaštenih za zastupanje države od vjerskih institucija i vjerskih predstavnika. Također, zalaganje za sekularnost podrazumijeva stav da javne aktivnosti i odluke, a pogotovo one političke, moraju biti bez ikakvog utjecaja vjerskih uvjerenja i/ili praksi, te da su osobe različitih religija jednake pred zakonom i ne legitimiraju se u svom javnom djelovanju preko svoje vjerske pripadnosti. Sekularnost omogućava uravnoteženost prava svake osobe na vlastito religijsko opredjeljenje s pravom na slobodu od religije.
Samoodređenje – podrazumijeva pravo svake osobe da se identificira i definira te mijenja svoj identitet bez obzira radi li se o spolu, rodu, spolnom i rodnom identitetu, spolnoj orijentaciji i cjelokupnoj seksualnosti, nacionalnosti, etničkoj pripadnosti, bilo u vezi vlastitog tijela ili društvenog statusa, dokle god to pravo ne krši prava drugih osoba.
Queer-feminizam – pokret koji proizlazi iz postmoderne feminističke teorije i queer teorije, Queer-feminizam je kritika LGBTI pokreta i polarizacije između liberalnog i radikalnog feminizma. Zagovara dekonstrukciju patrijarhata kroz široku frontu i saradnju različitih neprivilegiranih socijalnih slojeva.
Principi djelovanja Bh. povorke ponosa
Nenasilje – predstavlja oblik djelovanja koje isključuje sve oblike nasilja usmjerenog prema drugima, sebi ili okolišu za postizanje političkih, društvenih i ličnih ciljeva. Za Organizacioni odbor i Bh. povorku ponosa ono predstavlja sve aktivne nenasilne oblike borbe poput građanskog neposluha, pružanja nenasilnog otpora i nenasilne komunikacije.
Društvena angažiranost – podrazumijeva aktivno djelovanje pojedinki_aca i skupina u društvu te pozivanje i poticanje na isto s ciljem stvaranja pozitivne društvene promjene, kao i boljeg i pravednijeg društva za sve.
Promicanje vegetarijanstva i veganstva – osvještavanje o etičkoj, ekološkoj i ekonomskoj neprihvatljivosti ubijanja, zlostavljanja i iskorištavanja životinja (npr. u prehrambenoj, modnoj, kozmetičkoj, farmaceutskoj i zabavnoj industriji) te zalaganje za društvo u kojem će sva živa bića biti ravnopravna kroz poticanje na preispitivanje i mijenjanje životnih navika koje podrazumijevaju nasilje nad životinjama.
Feministička etika brige – koncept koji kritički propituje kulturne postavke o brizi i njihove rodne dimenzije. Nasuprot patrijarhalnog obrasca brige u kojem su žene zadužene za sav reproduktivni i emocionalni rad, ovdje je briga definirana kao društvena i moralna praksa te građanska odgovornost svih, i to prema sebi, drugima i materijalnoj okolini, zasnovana na pretpostavci da možemo živjeti jedino zahvaljujući postojanju drugih koji doprinose našem opstanku i blagostanju.
Ključni pojmovi za feminističku etiku brige su:
ranjivost – svaka osoba je ranjiva na svoj način te je prema tome svakome potrebna briga; povjerenje – nasuprot straha od drugih, povjerenje u druge i osvještavanje da se na druge može računati; moć – zajedničko osvještavanje odnosa moći i međusobno kapacitiranje u postajanju subjektima, a ne objektima moći; odgovornost – prema sebi i drugima, poduzimanje konkretnih radnji koje su drugima/meni potrebne; podrška – nasuprot pomoći koja podrazumijeva patronizirajući odnos osobe koja ju pruža prema onoj koja je dobiva, podrška podrazumijeva ravnopravni odnos i poštivanje autonomije.
Nehijerarhijski rad – podrazumijeva horizontalnu organizaciju rada temeljenu na principima suradnje, podrške, uključivanja i dobrovoljnosti.
Antiklerikalizam – aktivno suprotstavljanje utjecaju klera i klerikalnih stavova na politička i društvena pitanja, umiješanost u svakodnevni život građana_ki, njihovim povlasticama i indoktrinaciji društva. (Klerikalizacija je snažan uticaj crkve – religijskih institucija)
Očuvanje okoliša – redovno djelovanje koje umanjuje štetne utjecaje na okoliš, što podrazumijeva razvrstavanje i recikliranje otpada, nastojanje da se odbačene upotrebljive stvari ponovno iskoriste te racionalno korištenje energije i ostalih resursa.
Borba protiv ekonomske nejednakosti – pružanje podrške i povezivanje s društvenim skupinama, politikama i inicijativama kojima je cilj očuvanje i povećanje opsega radničkih prava i prava socijalno ugroženih skupina, a čija je svrha ukidanje klasnih razlika i jednak pristup ekonomskoj sigurnosti za sve.
Drugarstvo – stvaranje srdačnih prijateljskih odnosa između pojedinki_aca i grupa temeljenih na međusobnom poštivanju, uvažavanju, iskrenosti, povjerenju, pouzdanosti i podršci.
Organizacioni odbor 2025. godine su činile_i:
xxx
