O BH. POVORCI PONOSA 2024
Sloboda u najširem smislu predstavlja sposobnost samostalnog djelovanja i neovisnog odlučivanja, omogućavajući pojedincu_ki ili grupi da žive autentično i sigurno, bez obzira na vanjske ili unutrašnje pritiske.
Često je upravo težnja ka slobodi poticaj za revolucije i borbe za društvenu pravdu. Zato slobodan život znači i slobodu od nasilja, jer slobodan život počinje kad nam je obezbjeđena zaštita i sigurnost, kada smo slobodne_i od nasilja, kad možemo samostalno da odlučujemo o svom tijelu i rodnom izražavanju, kada možemo da gradimo partnerske odnose bez straha, kad možemo da budemo aut i da osjećamo ponos, a ne strah da će nas neko napasti, maltretirati ili uslovljavati.
Da bismo ostvarili_e napredak i primakli se slobodnijem i autentičnijem životu, od iznimne je važnosti prepoznavanje i osvještavanje postojanja različitih oblika nasilja. Zbog toga, svi zajedno moramo kontinuirano ukazivati i boriti se protiv sveprisutnog nasilja kojem smo okružene_i.
Nasilje može ostaviti dugotrajne psiho-fizičke posljedice, stoga je ključno poticati otvorenu komunikaciju o njemu, te poduzeti korake za zaštiti preživjelih i prevenciju budućeg nasilja. Otvoren dijalog o nasilju potiče svijest i potrebne društvene promjene koje teže ka slobodnijem i sigurnijem životu za sve.
Peta Bh. povorka ponosa bavi se temom nasilja nad LGBTIQ+ osobama u Bosni i Hercegovini, odnosno teži približiti društvu koliko nasilje utječe na svakodnevno življenje slobodnog i autentičnog života LGBTIQ+ osoba. Tema nasilja je, nažalost, uvijek prisutna u kontekstu sigurnosti LGBTIQ+ osoba, a sigurnost i sigurni prostori za zajednicu, ali i svakog pojedinca_ku, su prijeko potrebni kako bi se vodio dostojanstven život. Nasilje ugrožava sigurnost, dovodi do raznih oblika diskriminacije i sužava sigurne (javne i privatne) prostore u kojima bi LGBTIQ+ osobe osjećale komfor i slobodu. Nasilje ostavlja dugotrajne posljedice na osobu i društvo, i te posljedice su vidljive u svim budućim postupcima koje ta osoba ima. Posljedice nasilja se dalje kroz život manifestuju kroz anksioznost, strah, povlačenje, zatvaranje, nepovjerenje, smanjenje kapaciteta i potencijala pojedinaca_ki, te utječe na sve ono što je ta osoba mogla biti da nije kroz život morala vući teret trauma i straha.
Bh. društvo je preplavljeno kulturom i naslijeđem nasilja. Većina građana i građanki proživljava neki oblik nasilja. Ono ne mora biti samo fizičko, može biti i verbalno, psihičko, ekonomsko, partnersko, institucionalno i slično. Kroz ovogodišnju temu Povorke želimo skrenuti pažnju na nasilje koje LGBTIQ+ osobe proživljavaju samo zbog toga što su LGBTIQ+ osobe, želimo ukazati na nejednak tretman LGBTIQ+ osoba u javnom prostoru (ali i u privatnom) u odnosu na naše heteroseksualne sugrađane_ke. Ne umanjujući prisustvo nesigurnosti, straha i nasilja u cjelokupnom društvu, cilj nam je potaknuti dijalog i probuditi društvo kako bismo zajedno propitivali prostore gdje smo normalizovali određene oblike nasilja, te osvijestiti LGBTIQ+ zajednicu da jasnije prepozna nasilje, kao i da shvate da u svojim iskustvima nisu sami.
Ovogodišnju kampanju Bh. povorke ponosa možete pratiti putem naših društvenih mreža: Facebook, Instagram, Twitter i YouTube.
***
Više informacija o šetnji, vremenu i ruti će biti blagovremeno objavljene.
Pročitaj ovdje o ovogodišnjoj kampanji.
O SLOGANU
Slogan pete bosanskohercegovačke povorke ponosa je VOLIM da se ne bojim. Ovaj slogan govori o ljubavi koja je uvijek jača od straha i nasilja. Uz prisustvo ljubavi i sigurnosti oslobađamo se straha u svakodnevnom životu, te nastojimo živjeti ponosno naše autentične živote u svim njenim sferama. Želimo ovim sloganom poručiti da VOLIMO da se ne bojimo šetnje kroz park sa našim partnerima_cama, druženju i neprešućivanju priča o našim životima, slobode u rodnom izražavanju, slobode i sigurnosti na radnom mjestu, u porodici i institucijama. VOLIMO da se ne bojimo biti ono što jesmo – autentične individue.
Zato, budite tu sa nama da glasno kažemo da je nas koji se borimo za slobodu, sigurnost i ljubav mnogo više od onih koji su navikli da koriste nasilje i maltretiranje da bi kanalisali sve ono što ih tišti i muči.
Mi biramo da živimo putem slobode i ljubavi.
Izaberite i vi i šetajte ponosno sa nama 22.6.2024. godine na petoj Bh. povorci ponosa.
Pridružite nam se u borbi protiv nasilja.
Za svijet u kojem VOLIMO bez straha!
Vrijednosti Bh. povorke ponosa
Ravnopravnost – podrazumijeva jednake mogućnosti za ostvarivanje svih ljudskih prava u kulturnom, socijalnom, ekonomskom i političkom smislu te jednaku korist od ostvarenih rezultata, a neovisno o rodnim i/ili spolnim kategorijama.
Solidarnost – podrazumijeva nastojanje ostvarivanja povezanosti, uzajamne saradnje ili podrške, kako unutar Organizacionog odbora, tako i s ostalim pojedincima_kama, grupama i većim skupinama, a naročito u uslovima opresije, eksploatacije ili bilo kojeg drugog oblika nasilja i društvene nepravde.
Antifašizam – stav aktivnog suprotstavljanja i djelovanja protiv svakog oblika fašizma i njemu komplementarnih ideologija i pokreta utemeljenih na prevlasti jedne (npr. etničke, nacionalne, vjerske, rodne, rasne…) skupine nad drugom: prije svega nacizma, ustaškog, četničkog, balijskog ili bilo kojeg drugog radikalnog fašističkog pokreta, aparthejda, imperijalizma, mačizma, heteroseksizma i militarizma.
Antimilitarizam – aktivno suprotstavljanje svakom obliku vojnog djelovanja koje uključuje zakidanje ljudskih prava i veličanja vojske, utjecaju nacionalizma i mačo-militarističkog duha na cjelokupni društveni i politički život.
Sekularnost – zalaganje za načelo odvojenosti državnih institucija i osoba ovlaštenih za zastupanje države od vjerskih institucija i vjerskih predstavnika. Također, zalaganje za sekularnost podrazumijeva stav da javne aktivnosti i odluke, a pogotovo one političke, moraju biti bez ikakvog utjecaja vjerskih uvjerenja i/ili praksi, te da su osobe različitih religija jednake pred zakonom i ne legitimiraju se u svom javnom djelovanju preko svoje vjerske pripadnosti. Sekularnost omogućava uravnoteženost prava svake osobe na vlastito religijsko opredjeljenje s pravom na slobodu od religije.
Samoodređenje – podrazumijeva pravo svake osobe da se identificira i definira te mijenja svoj identitet bez obzira radi li se o spolu, rodu, spolnom i rodnom identitetu, spolnoj orijentaciji i cjelokupnoj seksualnosti, nacionalnosti, etničkoj pripadnosti, bilo u vezi vlastitog tijela ili društvenog statusa, dokle god to pravo ne krši prava drugih osoba.
Queer-feminizam – pokret koji proizlazi iz postmoderne feminističke teorije i queer teorije, Queer-feminizam je kritika LGBTI pokreta i polarizacije između liberalnog i radikalnog feminizma. Zagovara dekonstrukciju patrijarhata kroz široku frontu i saradnju različitih neprivilegiranih socijalnih slojeva.
Principi djelovanja Bh. povorke ponosa
Nenasilje – predstavlja oblik djelovanja koje isključuje sve oblike nasilja usmjerenog prema drugima, sebi ili okolišu za postizanje političkih, društvenih i ličnih ciljeva. Za Organizacioni odbor i Bh. povorku ponosa ono predstavlja sve aktivne nenasilne oblike borbe poput građanskog neposluha, pružanja nenasilnog otpora i nenasilne komunikacije.
Društvena angažiranost – podrazumijeva aktivno djelovanje pojedinki_aca i skupina u društvu te pozivanje i poticanje na isto s ciljem stvaranja pozitivne društvene promjene, kao i boljeg i pravednijeg društva za sve.
Promicanje vegetarijanstva i veganstva – osvještavanje o etičkoj, ekološkoj i ekonomskoj neprihvatljivosti ubijanja, zlostavljanja i iskorištavanja životinja (npr. u prehrambenoj, modnoj, kozmetičkoj, farmaceutskoj i zabavnoj industriji) te zalaganje za društvo u kojem će sva živa bića biti ravnopravna kroz poticanje na preispitivanje i mijenjanje životnih navika koje podrazumijevaju nasilje nad životinjama.
Feministička etika brige – koncept koji kritički propituje kulturne postavke o brizi i njihove rodne dimenzije. Nasuprot patrijarhalnog obrasca brige u kojem su žene zadužene za sav reproduktivni i emocionalni rad, ovdje je briga definirana kao društvena i moralna praksa te građanska odgovornost svih, i to prema sebi, drugima i materijalnoj okolini, zasnovana na pretpostavci da možemo živjeti jedino zahvaljujući postojanju drugih koji doprinose našem opstanku i blagostanju.
Ključni pojmovi za feminističku etiku brige su:
ranjivost – svaka osoba je ranjiva na svoj način te je prema tome svakome potrebna briga; povjerenje – nasuprot straha od drugih, povjerenje u druge i osvještavanje da se na druge može računati; moć – zajedničko osvještavanje odnosa moći i međusobno kapacitiranje u postajanju subjektima, a ne objektima moći; odgovornost – prema sebi i drugima, poduzimanje konkretnih radnji koje su drugima/meni potrebne; podrška – nasuprot pomoći koja podrazumijeva patronizirajući odnos osobe koja ju pruža prema onoj koja je dobiva, podrška podrazumijeva ravnopravni odnos i poštivanje autonomije.
Nehijerarhijski rad – podrazumijeva horizontalnu organizaciju rada temeljenu na principima suradnje, podrške, uključivanja i dobrovoljnosti.
Antiklerikalizam – aktivno suprotstavljanje utjecaju klera i klerikalnih stavova na politička i društvena pitanja, umiješanost u svakodnevni život građana_ki, njihovim povlasticama i indoktrinaciji društva. (Klerikalizacija je snažan uticaj crkve – religijskih institucija)
Očuvanje okoliša – redovno djelovanje koje umanjuje štetne utjecaje na okoliš, što podrazumijeva razvrstavanje i recikliranje otpada, nastojanje da se odbačene upotrebljive stvari ponovno iskoriste te racionalno korištenje energije i ostalih resursa.
Borba protiv ekonomske nejednakosti – pružanje podrške i povezivanje s društvenim skupinama, politikama i inicijativama kojima je cilj očuvanje i povećanje opsega radničkih prava i prava socijalno ugroženih skupina, a čija je svrha ukidanje klasnih razlika i jednak pristup ekonomskoj sigurnosti za sve.
Drugarstvo – stvaranje srdačnih prijateljskih odnosa između pojedinki_aca i grupa temeljenih na međusobnom poštivanju, uvažavanju, iskrenosti, povjerenju, pouzdanosti i podršci.
Organizacioni odbor 2024. godine su činile_i:
Admir Duranović, Alex, Anisa Pračić-Šehić, Azra Ćulov, Emina Dizdar, Emina Zahirović-Pintarić, Ensar Tahić, Ivana Arapović, Jadranka Milićević, Merima Mustafić, O.K. , Sanela Tarić, Sara Đukić
