O BH. POVORCI PONOSA 2022
Treća Bh. povorka ponosa će biti održana 25. juna 2022. godine u Sarajevu, pod sloganom Porodično okupljanje!
Cjelokupna društveno-ekonomska situacija, poskupljenja, nezaposlenost i krize sa kojima se suočavamo svih ovih godina, pritisci, izražen PTSP i drugi psihički problemi koji su isplovili kroz pandemiju i aktuelne ratove utječu na sve, pa tako i na LGBTIQ+ osobe. Svi problemi se najviše odražavaju kroz porodicu, zajednicu i međuljudske odnose.
Zbog toga smo odlučili_e da će ovogodišnja tema povorke biti porodica, u nadi da ćemo kroz razgovor i propitivanje ove teme pružiti širu dimenziju onoga što porodica danas jeste. Kada govorimo o pravima LGBTIQ+ osoba, ne možemo a da ne govorimo o porodici. Sve što se događa jednoj LGBTIQ+ osobi (dobro ili loše) utječe na porodicu, pa i društvo u cjelini.
Nadamo se da ćemo kreirati prostor gdje možemo zajedno poslati poruku da porodica može biti mjesto sreće, podrške, ljubavi i prihvatanja.
Porodica u kojoj odrastamo, bila ona biološka ili posvojiteljska, je mjesto naših prvih društvenih kontakata i susreta. U najboljim slučajevima, u takvom porodičnom okruženju dobijamo podršku, motivaciju i ohrabrenje, te se osjećamo sigurno pričati o sebi, dijeliti svoja razmišljanja i iskustva kroz koja prolazimo, bez straha od osude i odbacivanja. Takve porodice postaju mjesta kojima se rado vraćamo, te na takva porodična okupljanja rado idemo.
Porodična okruženja u kojima smo primorani kalkulisati, skrivati se, lagati i imati konvencionalnu pripremljenu priču koja zadovoljava porodična očekivanja onoga što bismo trebali biti ili kako bismo trebali živjeti ili izgledati, nažalost, postaju okruženja nelagode, nasilja, te se na takva porodična okupljanja nerado odazivamo, ako uopće bivamo i pozvani_e.
Biti LGBTIQ+ osoba na porodičnim okupljanjima može podrazumijevati čitav spektar reakcija, od potpunog prihvatanja, pa sve do tišine, potpunog ignorisanja i zanemarivanja tog aspekta života ili čak i fizičkog nasilja. Pitanja poput: “Kako to izgledaš”, “Jesi li konačno našao djevojku”, “Je li još uvijek živiš sa onom cimericom”, “Nećeš valjda ostariti sam” …samo su neka od onih kroz koja izbijaju očekivanja naše porodice u odnosu na to kako bismo trebali izgledati, živjeti i koga bismo trebali voljeti. Ovo su, naravno, razlozi zbog kojih se toliko LGBTIQ+ osoba priprema psihički, pa i fizičkim izgledom, za porodična okupljanja, kako bismo “prošli ispod radara” i eventualno izbjegli nelagodu, nerazumijevanje, ucjenjivanje, pa i nasilje.
Ono što nas raduje, jeste da u Bosni i Hercegovini postoje roditelji koji bezuslovno vole svoju LGBTIQ+ djecu, te priznaju njihovu autonomiju, ohrabruju njihovo istraživanje autentičnosti, te ih tako oslobađaju i puštaju u život, pritom ne zatvarajući im vrata i ne uskraćujući im mogućnost vraćanja. Takva djeca imaju veću mogućnost da izrastu u samopouzdane ljude, koji žive sa osjećajem veće vrijednosti. Sa ponosom najavljujemo da ćete neke od tih roditelja moći vidjeti u našoj ovogodišnjoj kampanji.
Porodicu ili zajednicu svako od nas stvara, pa porodicom možemo nazivati i bliski krug prijatelja_ica, koji nam pružaju podršku, ohrabruju nas, te nam pomažu da kroz bolne procese učimo i rastemo svjesni_e da imamo nekoga na koga možemo računati. Porodica su i naši partneri ili partnerice, koji imaju razumijevanja za naše nesigurnosti, te skupa učimo da porodica ne mora biti odbacujuća, a da porodična okupljanja ne moraju uvijek biti nelagodna.
Autovanje porodici nikada nije jednostavan proces niti za jednu stranu. Štaviše, roditeljima je također potrebno vremena da prođu kroz vlastiti proces prihvatanja, ali isti ne bi smio u pravilu uključivati odbacivanje, uslovljavanje, kažnjavanje ili nasilje. Razgovori imaju potencijal da nas povežu sa nama samima, ali i da učine da jedni druge vidimo iskrenije i jasnije.
U nastojanju da LGBTIQ+ osobe grade porodične odnose pune ljubavi, topline i solidarnosti sa roditeljima, braćom i sestrama, partnerima_cama, prijateljima_cama, kao i društvom u cjelini, pozivamo vas da sa nama kroz ovogodišnju kampanju i povorku dijelite svoje priče i iskustva, kako bismo izgradili što šire razumijevanje različitosti svih osoba, pa i porodica. Različitost je bogatstvo!
Ovogodišnju kampanju Bh. povorke ponosa možete pratiti putem naših društvenih mreža: Facebook, Instagram, Twitter i YouTube.
Dođite na porodično okupljanje gdje možete biti ono što jeste!
Vidimo se 25. juna 2022. godine Sarajevu.
Više informacija o šetnji, vremenu i ruti će biti blagovremeno objavljene.
Vrijednosti Bh. povorke ponosa
Ravnopravnost – podrazumijeva jednake mogućnosti za ostvarivanje svih ljudskih prava u kulturnom, socijalnom, ekonomskom i političkom smislu te jednaku korist od ostvarenih rezultata, a neovisno o rodnim i/ili spolnim kategorijama.
Solidarnost – podrazumijeva nastojanje ostvarivanja povezanosti, uzajamne saradnje ili podrške, kako unutar Organizacionog odbora, tako i s ostalim pojedincima_kama, grupama i većim skupinama, a naročito u uslovima opresije, eksploatacije ili bilo kojeg drugog oblika nasilja i društvene nepravde.
Antifašizam – stav aktivnog suprotstavljanja i djelovanja protiv svakog oblika fašizma i njemu komplementarnih ideologija i pokreta utemeljenih na prevlasti jedne (npr. etničke, nacionalne, vjerske, rodne, rasne…) skupine nad drugom: prije svega nacizma, ustaškog, četničkog, balijskog ili bilo kojeg drugog radikalnog fašističkog pokreta, aparthejda, imperijalizma, mačizma, heteroseksizma i militarizma.
Antimilitarizam – aktivno suprotstavljanje svakom obliku vojnog djelovanja koje uključuje zakidanje ljudskih prava i veličanja vojske, utjecaju nacionalizma i mačo-militarističkog duha na cjelokupni društveni i politički život.
Sekularnost – zalaganje za načelo odvojenosti državnih institucija i osoba ovlaštenih za zastupanje države od vjerskih institucija i vjerskih predstavnika. Također, zalaganje za sekularnost podrazumijeva stav da javne aktivnosti i odluke, a pogotovo one političke, moraju biti bez ikakvog utjecaja vjerskih uvjerenja i/ili praksi, te da su osobe različitih religija jednake pred zakonom i ne legitimiraju se u svom javnom djelovanju preko svoje vjerske pripadnosti. Sekularnost omogućava uravnoteženost prava svake osobe na vlastito religijsko opredjeljenje s pravom na slobodu od religije.
Samoodređenje – podrazumijeva pravo svake osobe da se identificira i definira te mijenja svoj identitet bez obzira radi li se o spolu, rodu, spolnom i rodnom identitetu, spolnoj orijentaciji i cjelokupnoj seksualnosti, nacionalnosti, etničkoj pripadnosti, bilo u vezi vlastitog tijela ili društvenog statusa, dokle god to pravo ne krši prava drugih osoba.
Queer-feminizam – pokret koji proizlazi iz postmoderne feminističke teorije i queer teorije, Queer-feminizam je kritika LGBTI pokreta i polarizacije između liberalnog i radikalnog feminizma. Zagovara dekonstrukciju patrijarhata kroz široku frontu i saradnju različitih neprivilegiranih socijalnih slojeva.
Principi djelovanja Bh. povorke ponosa
Nenasilje – predstavlja oblik djelovanja koje isključuje sve oblike nasilja usmjerenog prema drugima, sebi ili okolišu za postizanje političkih, društvenih i ličnih ciljeva. Za Organizacioni odbor i Bh. povorku ponosa ono predstavlja sve aktivne nenasilne oblike borbe poput građanskog neposluha, pružanja nenasilnog otpora i nenasilne komunikacije.
Društvena angažiranost – podrazumijeva aktivno djelovanje pojedinki_aca i skupina u društvu te pozivanje i poticanje na isto s ciljem stvaranja pozitivne društvene promjene, kao i boljeg i pravednijeg društva za sve.
Promicanje vegetarijanstva i veganstva – osvještavanje o etičkoj, ekološkoj i ekonomskoj neprihvatljivosti ubijanja, zlostavljanja i iskorištavanja životinja (npr. u prehrambenoj, modnoj, kozmetičkoj, farmaceutskoj i zabavnoj industriji) te zalaganje za društvo u kojem će sva živa bića biti ravnopravna kroz poticanje na preispitivanje i mijenjanje životnih navika koje podrazumijevaju nasilje nad životinjama.
Feministička etika brige – koncept koji kritički propituje kulturne postavke o brizi i njihove rodne dimenzije. Nasuprot patrijarhalnog obrasca brige u kojem su žene zadužene za sav reproduktivni i emocionalni rad, ovdje je briga definirana kao društvena i moralna praksa te građanska odgovornost svih, i to prema sebi, drugima i materijalnoj okolini, zasnovana na pretpostavci da možemo živjeti jedino zahvaljujući postojanju drugih koji doprinose našem opstanku i blagostanju.
Ključni pojmovi za feminističku etiku brige su:
ranjivost – svaka osoba je ranjiva na svoj način te je prema tome svakome potrebna briga; povjerenje – nasuprot straha od drugih, povjerenje u druge i osvještavanje da se na druge može računati; moć – zajedničko osvještavanje odnosa moći i međusobno kapacitiranje u postajanju subjektima, a ne objektima moći; odgovornost – prema sebi i drugima, poduzimanje konkretnih radnji koje su drugima/meni potrebne; podrška – nasuprot pomoći koja podrazumijeva patronizirajući odnos osobe koja ju pruža prema onoj koja je dobiva, podrška podrazumijeva ravnopravni odnos i poštivanje autonomije.
Nehijerarhijski rad – podrazumijeva horizontalnu organizaciju rada temeljenu na principima suradnje, podrške, uključivanja i dobrovoljnosti.
Antiklerikalizam – aktivno suprotstavljanje utjecaju klera i klerikalnih stavova na politička i društvena pitanja, umiješanost u svakodnevni život građana_ki, njihovim povlasticama i indoktrinaciji društva. (Klerikalizacija je snažan uticaj crkve – religijskih institucija)
Očuvanje okoliša – redovno djelovanje koje umanjuje štetne utjecaje na okoliš, što podrazumijeva razvrstavanje i recikliranje otpada, nastojanje da se odbačene upotrebljive stvari ponovno iskoriste te racionalno korištenje energije i ostalih resursa.
Borba protiv ekonomske nejednakosti – pružanje podrške i povezivanje s društvenim skupinama, politikama i inicijativama kojima je cilj očuvanje i povećanje opsega radničkih prava i prava socijalno ugroženih skupina, a čija je svrha ukidanje klasnih razlika i jednak pristup ekonomskoj sigurnosti za sve.
Drugarstvo – stvaranje srdačnih prijateljskih odnosa između pojedinki_aca i grupa temeljenih na međusobnom poštivanju, uvažavanju, iskrenosti, povjerenju, pouzdanosti i podršci.
O SLOGANU
Ovogodišnji slogan Bh. povorke ponosa je Porodično okupljanje. Ovim sloganom želimo poručiti da je povorka ponosa kao protestni marš mjesto gdje svako od nas može biti ono što jeste, u nadi da ćemo graditi prostore i mjesta van povorke koja će biti sigurna i podržana za dijeljenje svačije autentičnosti. Povorkom ponosa želimo graditi društvo u kojem će svaka osoba pripadati porodičnim okupljanjima i biti integrisani dio njih, bilo da govorimo o primarnoj porodici ili porodici koju svaka zrela osoba sebi gradi. Porodica je sve ono što jedna osoba za sebe odluči da joj čini porodicu. Današnje porodice su porodice sa djecom ili bez (u bračnim i vanbračnim zajednicama), jednoroditeljske porodice, posvojiteljske, porodice u kojima su staratelji_ke bake, tetke, amidže ili strine. Porodice su i porodice sa istospolnim partnerima_cama. One postoje i jesu realnost bh. društva.
Bh. povorka ponosa
Бх. поворка поносa
Organizacioni odbor 2022. godine su činile_i:
Admir Adilović, Albertina Šutalo, Alija Osmić, Anisa Pračić-Šehić, Anja Bilanović, Asiya Mahmutčehajić, Azra Ćulov, Branko Ćulibrk, Dalibor Tanić, Damir Pejčinović, Delila Islamović, Dina Bajrektarević, Džejla Živojević, Ensar Tahić, Imane Bellaadem, Irma Beširević, Ivana Arapović, Jadranka Miličević, Lejla Huremović, Melika Mundžić, Merima Mustafić, Mirza Halilčević, Nikolina Milinković, Samra Šuškić-Bašić, Tijana Ševo.
