O BH. POVORCI PONOSA 2023
Na četvrtoj Bh. povorci ponosa marširamo Ponosno zajedno!
Ponos je jedna od osnovnih emocija koje su prirođene svakoj jedinki i podrazumijeva poštovanje samog_e sebe u cjelini, sa svim svojim identitetima i karakteristikama. Nažalost, mi još uvijek živimo u društvu u kojem se prava i životi LGBTIQ+ osoba osporavaju i gdje ih se gura na marginu, pokušavajući da im se oduzme dostojanstvo i ponos. Sama riječ pride, globalno se koristi u nazivu povorki i upravo označava ponos, a povorka predstavlja protest, marš, šetnju, ali i slavlje. Mi Povorku ponosa doživljavamo kao politički protest, ali kroz nju i slavimo naše pobjede, jer živjeti autentično i boriti se uprkos homo/bi/trans/interfobiji itekako ostavlja prostor za slavlje. Važno je da izražavamo svoj protest i živimo ponosno i dostojanstveno.
O temi ovogodišnje povorke
Tema ovogodišnje, četvrte po redu, Bh. povorke ponosa je savezništvo. O ovoj temi govorimo svake godine, jer pitanje savezništva i podrške je u samoj srži borbe za ljudska prava, borbe za bolji položaj života bilo koje diskriminisane grupe u našem društvu. Kroz razgovor sa LGBTIQ+ osobama dobili smo nedvojbene odgovore da savezništvo i podrška iz godine u godinu rastu, ali da saveznici_e često biraju biti podrška parcijalno i kroz kalkulisanje. Često smo svjedoci_kinje da je ta podrška više u četiri zida, nego što je van njih. Naši prijatelji_ce često pružaju podršku u našim krugovima, ali van njih ne reaguju na diskriminaciju, neumjesne šale ili nasilje.
Savezništvo i zajedništvo ne znači samo deklarativno podržati nešto, nego pripadati zajednici i solidarno raditi za njenu dobrobit. Empatičnost, odgovornost, solidarnost i beskompromisnost se prožimaju kroz savezništvo.
Kroz propitivanje dosadašnje uloge savezništva i podrške, nadamo se da ćemo doprinijeti većoj otvorenosti i vidljivijoj podršci u svakodnevnom životu, gdje će LGBTIQ+ osobe dobiti oslonac, sigurnost i podršku da više žive svoje autentične živote u svim sferama života – od porodične
Savezništvo je uzajamno i ono kao takvo mora nastaviti postojati. Ono, ali i solidarnost, su nam mnogo važni, ne samo u okvirima LGBTIQ+ zajednice, nego bh. društva uopšte i zato smo je odabrali kao ovogodišnju temu Bh. povorke ponosa. Želimo da u našem društvu postoji dobrovoljna socijalna kohezija i spremnost da se pomogne i podrži svako kome su pomoć i podrška potrebni i kako budemo šetali 24. juna za prava LGBTIQ+ osoba, šetajmo svaki put kada je neko obespravljen.
Ovogodišnju kampanju Bh. povorke ponosa možete pratiti putem naših društvenih mreža: Facebook, Instagram, Twitter i YouTube.
***
Više informacija o šetnji, vremenu i ruti će biti blagovremeno objavljene.
O SLOGANU
PONOSNO ZAJEDNO
Ovaj slogan ima višestruko značenje. Biti saveznik ili saveznica, treba i mora odražavati ponos. Kao što ga snažno nose LGBTIQ+ osobe, kojima se svakodnevno spočitava i problematizira njegovo isticanje, te se želi zamijeniti stidom, ponos mora biti centralni segment borbe. Jer ne smijemo dopustiti da iko mora osjećati stid zbog onoga što jeste. Zato saveznici_e mogu svojim primjerom jasno i glasno pokazati da su ponosni što su podrška svojim sugrađanima_kama koji su LGBTIQ+ osobe.
Ponosno zajedno označava veliku snagu i zajedništvo. Biti ujedinjeno zajedno znači graditi društvo u kom različitosti označavaju bogatstvo i doprinose boljem i zdravijem društvu, u kom zajednice bivaju preplavljene solidarnošću, podrškom i prihvatanjem. A ne odbijanjem, mržnjom i isključivanjem.
Zbog toga, pokažimo ujedinjeno da smo ponosno zajedno i marširajmo 24. juna 2023. godine na četvrtoj Bh. povorci ponosa.
Vrijednosti Bh. povorke ponosa
Ravnopravnost – podrazumijeva jednake mogućnosti za ostvarivanje svih ljudskih prava u kulturnom, socijalnom, ekonomskom i političkom smislu te jednaku korist od ostvarenih rezultata, a neovisno o rodnim i/ili spolnim kategorijama.
Solidarnost – podrazumijeva nastojanje ostvarivanja povezanosti, uzajamne saradnje ili podrške, kako unutar Organizacionog odbora, tako i s ostalim pojedincima_kama, grupama i većim skupinama, a naročito u uslovima opresije, eksploatacije ili bilo kojeg drugog oblika nasilja i društvene nepravde.
Antifašizam – stav aktivnog suprotstavljanja i djelovanja protiv svakog oblika fašizma i njemu komplementarnih ideologija i pokreta utemeljenih na prevlasti jedne (npr. etničke, nacionalne, vjerske, rodne, rasne…) skupine nad drugom: prije svega nacizma, ustaškog, četničkog, balijskog ili bilo kojeg drugog radikalnog fašističkog pokreta, aparthejda, imperijalizma, mačizma, heteroseksizma i militarizma.
Antimilitarizam – aktivno suprotstavljanje svakom obliku vojnog djelovanja koje uključuje zakidanje ljudskih prava i veličanja vojske, utjecaju nacionalizma i mačo-militarističkog duha na cjelokupni društveni i politički život.
Sekularnost – zalaganje za načelo odvojenosti državnih institucija i osoba ovlaštenih za zastupanje države od vjerskih institucija i vjerskih predstavnika. Također, zalaganje za sekularnost podrazumijeva stav da javne aktivnosti i odluke, a pogotovo one političke, moraju biti bez ikakvog utjecaja vjerskih uvjerenja i/ili praksi, te da su osobe različitih religija jednake pred zakonom i ne legitimiraju se u svom javnom djelovanju preko svoje vjerske pripadnosti. Sekularnost omogućava uravnoteženost prava svake osobe na vlastito religijsko opredjeljenje s pravom na slobodu od religije.
Samoodređenje – podrazumijeva pravo svake osobe da se identificira i definira te mijenja svoj identitet bez obzira radi li se o spolu, rodu, spolnom i rodnom identitetu, spolnoj orijentaciji i cjelokupnoj seksualnosti, nacionalnosti, etničkoj pripadnosti, bilo u vezi vlastitog tijela ili društvenog statusa, dokle god to pravo ne krši prava drugih osoba.
Queer-feminizam – pokret koji proizlazi iz postmoderne feminističke teorije i queer teorije, Queer-feminizam je kritika LGBTI pokreta i polarizacije između liberalnog i radikalnog feminizma. Zagovara dekonstrukciju patrijarhata kroz široku frontu i saradnju različitih neprivilegiranih socijalnih slojeva.
Principi djelovanja Bh. povorke ponosa
Nenasilje – predstavlja oblik djelovanja koje isključuje sve oblike nasilja usmjerenog prema drugima, sebi ili okolišu za postizanje političkih, društvenih i ličnih ciljeva. Za Organizacioni odbor i Bh. povorku ponosa ono predstavlja sve aktivne nenasilne oblike borbe poput građanskog neposluha, pružanja nenasilnog otpora i nenasilne komunikacije.
Društvena angažiranost – podrazumijeva aktivno djelovanje pojedinki_aca i skupina u društvu te pozivanje i poticanje na isto s ciljem stvaranja pozitivne društvene promjene, kao i boljeg i pravednijeg društva za sve.
Promicanje vegetarijanstva i veganstva – osvještavanje o etičkoj, ekološkoj i ekonomskoj neprihvatljivosti ubijanja, zlostavljanja i iskorištavanja životinja (npr. u prehrambenoj, modnoj, kozmetičkoj, farmaceutskoj i zabavnoj industriji) te zalaganje za društvo u kojem će sva živa bića biti ravnopravna kroz poticanje na preispitivanje i mijenjanje životnih navika koje podrazumijevaju nasilje nad životinjama.
Feministička etika brige – koncept koji kritički propituje kulturne postavke o brizi i njihove rodne dimenzije. Nasuprot patrijarhalnog obrasca brige u kojem su žene zadužene za sav reproduktivni i emocionalni rad, ovdje je briga definirana kao društvena i moralna praksa te građanska odgovornost svih, i to prema sebi, drugima i materijalnoj okolini, zasnovana na pretpostavci da možemo živjeti jedino zahvaljujući postojanju drugih koji doprinose našem opstanku i blagostanju.
Ključni pojmovi za feminističku etiku brige su:
ranjivost – svaka osoba je ranjiva na svoj način te je prema tome svakome potrebna briga; povjerenje – nasuprot straha od drugih, povjerenje u druge i osvještavanje da se na druge može računati; moć – zajedničko osvještavanje odnosa moći i međusobno kapacitiranje u postajanju subjektima, a ne objektima moći; odgovornost – prema sebi i drugima, poduzimanje konkretnih radnji koje su drugima/meni potrebne; podrška – nasuprot pomoći koja podrazumijeva patronizirajući odnos osobe koja ju pruža prema onoj koja je dobiva, podrška podrazumijeva ravnopravni odnos i poštivanje autonomije.
Nehijerarhijski rad – podrazumijeva horizontalnu organizaciju rada temeljenu na principima suradnje, podrške, uključivanja i dobrovoljnosti.
Antiklerikalizam – aktivno suprotstavljanje utjecaju klera i klerikalnih stavova na politička i društvena pitanja, umiješanost u svakodnevni život građana_ki, njihovim povlasticama i indoktrinaciji društva. (Klerikalizacija je snažan uticaj crkve – religijskih institucija)
Očuvanje okoliša – redovno djelovanje koje umanjuje štetne utjecaje na okoliš, što podrazumijeva razvrstavanje i recikliranje otpada, nastojanje da se odbačene upotrebljive stvari ponovno iskoriste te racionalno korištenje energije i ostalih resursa.
Borba protiv ekonomske nejednakosti – pružanje podrške i povezivanje s društvenim skupinama, politikama i inicijativama kojima je cilj očuvanje i povećanje opsega radničkih prava i prava socijalno ugroženih skupina, a čija je svrha ukidanje klasnih razlika i jednak pristup ekonomskoj sigurnosti za sve.
Drugarstvo – stvaranje srdačnih prijateljskih odnosa između pojedinki_aca i grupa temeljenih na međusobnom poštivanju, uvažavanju, iskrenosti, povjerenju, pouzdanosti i podršci.
Organizacioni odbor 2023. godine su činile_i:
Anisa Pračić-Šehić, Alex, Azra Ćulov, Damir Pejčinović, Delila Islamović, Dina Bajrektarević, Emina Zahirović Pintarić Ensar Tahić, Ena Šehić, Ivana Arapović, Jadranka Miličević, Kemal Ailjagić, Lejla Huremović, Merima Mustafić, Mirza Halilčević, Samra Šuškić-Bašić.