O BH. POVORCI PONOSA 2021

Povorka ponosa je protest protiv nejednakosti i predstavlja borbu za bolji položaj lezbejki, gejeva, biseksualnih, trans, interspolnih i kvir osoba u bosanskohercegovačkom društvu.

Posljednje dvije godine suočeni_e smo sa teškoćom loše epidemiološke situacije uzrokovane virusom korona koja je mnoge ljude natjerala na život u četiri zida. LGBTIQ zajednica zna kako je to svakodnevno živjeti u izolaciji i strahu od potencijalnih napadača. Takođe znamo koliko je važno za LGBTIQ zajednicu u Bosni i Hercegovini kontinuirano održavanje Povorke ponosa, osnaživanje i pružanje osjećaja sigurnosti u društvu koje je agresivno i nasilno prema drugačijima, koje odbacuje, diskriminiše, maltretira, ne štiti i ne poštuje zakone. Povorka ponosa je važna platforma za borbu i prava drugih manjinskih grupa, za sve one čiji se glasovi ne čuju i čija prava i slobode su svakodnevno ugrožene ugnjetavanjem, ignorisanjem i stavljanjem na marginu društva.

Bh. povorka ponosa je nastala iz potrebe za unaprjeđenjem svakodnevnog života LGBTIQ osoba u BiH. Koristeći pravo na javno okupljanje koje nam je Ustavom zagarantovano, izlazimo na ulicu jer naši životi ne mogu čekati i trpiti sporost sistemskih promjena. 

Bh. povorka ponosa reakcija je LGBTI osoba na tešku ekonomsku i socijalnu situacija koja je dodatno pogoršana aktuelnom pandemijom, nezaposlenošću, korupcijom, odlaskom mladih iz države, zagađenim zrakom i vodom, selektivnom vladavinom prava, nacionalizmom, fašizmom i rasizmom, kao i brojnim drugim problemima koji svakodnevno utječu i na naše živote. 

Ekstremne situacije, poput pandemije, samo nas dodatno podsjećaju koliko je loš status marginalizovanih grupa u državi i zbog toga smatramo da je još i važnije sada izaći na ulice. Krajnje je vrijeme da zahtijevamo drastične promjene i sistemsku, kontinuiranu zaštitu prava marginalizovanih grupa.

Mi, lezbejke, gejevi, biseksualne, trans, interspolne i kvir osobe smo kroz niz naših identiteta neodvojiv dio bh. društva. Mi smo i radnici i radnice, i sestre i braća, i nezaposlene osobe i osobe sa invaliditetom, i Romi i Romkinje, i građani i građanke BiH. Naš identitet nije samo biti LGBTIQ osoba, ali zbog naše seksualne orijentacije, rodnog identiteta i spolnih karakteristika svakodnevno trpimo nerazumijevanje radi prisutnosti predrasuda koje dovode živote LGBTIQ osoba na marginu, povećavaju nasilje i diskriminaciju.

Homofobija, bifobija, transfobija, predrasude i nasilje ne pogađaju samo LGBTIQ osobe, već i naše porodice i prijatelje/ice. Mržnja čini cijelo društvo zarobljenim. Zbog toga se mi kroz povorku ponosa ne borimo samo za prava LGBTIQ osoba, već svih osoba koje su zbog bilo kojeg identiteta isključene iz društva. 

Još uvijek nigdje u BiH ne postoje sigurni javni prostori za LGBTIQ osobe. Homofobija sa kojom se suočavamo odlaskom u javne institucije, kafiće, restorane, pozorišta, kina ili bilo koje drugo javno mjesto nas osuđuje na četiri zida i tjera na marginu. Van četiri zida, a nerijetko i u njima, nismo siguran, društveni život nam nije slobodan, a realnost života je preplavljena strahom od nasilja i odbacivanja.

Vrijeme pandemije, neizvjesnosti i života u četiri zida ni za koga nije bilo jednostavno. Ovaj period nas je sve na plastičan način podsjetio na to šta znači biti odvojen/a od društva, od porodice i prijatelja/ica, kao i šta znači stalno se plašitii za sigurnost osoba koje volimo, ne biti u mogućnosti vidjeti bliske osobe, te je pokazao koliko život ne može biti u četiri zida.

Život u izolaciji iznio je na površinu strateške izazove života u četiri zida, od teškoće organizacije života u izolaciji, nedostatka sistema podrške, nerazumijevanja i teške komunikacije između članova porodice, do nošenja sa strahovima i povećanog broja nasilja u porodici, nasilja nad ženama, nasilja nad djecom i starim osobama.

S druge strane, izolacija i nasilje za LGBTIQ osobe nisu novost, mi to proživljavamo tokom cijelog života i zato nam je važno da hodamo – da smo prisutni u javnom prostoru, te da podsjećamo da postojimo i da zahtijevamo prava.

Život u pandemiji je iznio na površinu krhkost naših sloboda i pokazao nedostatak sistema podrške. Nerazumijevanje i teška komunikacija sa članovima_cama naših porodica o našim identitetima povećala je pritiske, nasilje i dovela do ozbiljnih psihičkih posljedica za LGBTIQ+ osobe.

Zbog toga ove godine još intenzivnije naglašavamo marginu i slogan ove godine glasi OTPOR SA MARGINE

Svjež primjer kako je izgledao život u izolaciji tokom pandemije, iskustvo koje sada imaju naši sugrađani i sugrađanke kada je u pitanju nemogućnost života van četiri zida, izolacija, nevidljivost, šta znači ne moći imati zdravstvenu njegu, ne moći učestvovati u javnom životu, može da poveća empatiju i solidarnost sa LGBTIQ osobama. Nikome od nas nije bilo ugodno unutar svoja četiri zida tokom dva mjeseca izolacije. Zamislite da tako živite cijeli život? 

Nasilje, diskriminacija, izolacija, marginalizacija, mržnja, homofobija, bifobija, transfobija su sistemski problemi i duboko su ukorijenjeni kako u društvo, tako i u javne institucije. Homofobija je prisutna i među političarima/kama koji nerijetko, bez ikakvih sankcija, iznose negativan stav prema postojanju LGBTIQ osoba, produbljujući sve navedene probleme sa kojim se LGBTIQ osobe suočavaju.

Zbog toga je Bh. povorka ponosa antifašistički otpor usponu raznih fašističkih struja koje postoje u našem društvu, a koje žele da uguše prava svih marginaliziranih grupa. Primjer tome je i trenutna situacija sa osobama u pokretu, migrantima koji žive u mizernim uslovima koji nisu dostojni čovjeku, a naša država ne odgovara na njihove potrebe, već, naprotiv, nerijetko doprinosi povećanju rasizma koji postoji u našem društvu.

Smatramo da se jedino izlaskom na ulicu, ujedinjeno, možemo boriti protiv svih fašizama kojima smo okruženi. Prava LGBTIQ osoba se tiču svih nas i loš status života marginalizovanih grupa je odraz cjelokupnog socio-ekonomskog stanja ljudi u državi. 

Svjesni_e trenutne epidemiološke situacije, ovogodišnju Bh. povorku ponosa najavljujemo na ovaj način, poštujući sve preporučene mjere. Shodno tome broj učesnika_ca povorke će biti u skladu sa važećim epidemiološkim mjerama

Organizacioni odbor Bh. povorke ponosa trenutno broji 21 osobu, koje dolaze iz cijele Bosne i Hercegovine. Izuzetno nam je drago da postoji velika zainteresovanost za ovu volontersku uključenost u organizaciju druge Bh. povorke ponosa. Još jednom podcrtavamo da, iako se Bh. povorka ponosa događa u Sarajevu, ona uključuje sve druge gradove i sredine u BiH.

Kontinuitet borbe kroz protestnu šetnju je neophodan kako bi se napravile značajne i dugotrajne promjene stanja prava i života LGBTIQ osoba, kao i svih drugih marginalizovanih grupa u društvu.

 

Vrijednosti Bh. povorke ponosa

Ravnopravnost – podrazumijeva jednake mogućnosti za ostvarivanje svih ljudskih prava u kulturnom, socijalnom, ekonomskom i političkom smislu te jednaku korist od ostvarenih rezultata, a neovisno o rodnim i/ili spolnim kategorijama.

Solidarnost – podrazumijeva nastojanje ostvarivanja povezanosti, uzajamne saradnje ili podrške, kako unutar Organizacionog odbora, tako i s ostalim pojedincima_kama, grupama i većim skupinama, a naročito u uslovima opresije, eksploatacije ili bilo kojeg drugog oblika nasilja i društvene nepravde.

Antifašizam – stav aktivnog suprotstavljanja i djelovanja protiv svakog oblika fašizma i njemu komplementarnih ideologija i pokreta utemeljenih na prevlasti jedne (npr. etničke, nacionalne, vjerske, rodne, rasne…) skupine nad drugom:  prije svega nacizma, ustaškog, četničkog, balijskog ili bilo kojeg drugog radikalnog fašističkog pokreta, aparthejda, imperijalizma, mačizma, heteroseksizma i militarizma.

Antimilitarizam – aktivno suprotstavljanje svakom obliku vojnog djelovanja koje uključuje zakidanje ljudskih prava i veličanja vojske, utjecaju nacionalizma i mačo-militarističkog duha na cjelokupni društveni  i politički život.

Sekularnost – zalaganje za načelo odvojenosti državnih institucija i osoba ovlaštenih za zastupanje države od vjerskih institucija i vjerskih predstavnika. Također, zalaganje za sekularnost podrazumijeva stav da javne aktivnosti i odluke, a pogotovo one političke, moraju biti bez ikakvog utjecaja vjerskih uvjerenja i/ili praksi, te da su osobe različitih religija jednake pred zakonom i ne legitimiraju se u svom javnom djelovanju preko svoje vjerske pripadnosti. Sekularnost omogućava uravnoteženost prava svake osobe na vlastito religijsko opredjeljenje s pravom na slobodu od religije.

Samoodređenje – podrazumijeva pravo svake osobe da se identificira i definira te mijenja svoj identitet bez obzira radi li se o spolu, rodu, spolnom i rodnom identitetu, spolnoj orijentaciji i cjelokupnoj seksualnosti, nacionalnosti, etničkoj pripadnosti, bilo u vezi vlastitog tijela ili društvenog statusa, dokle god to pravo ne krši prava drugih osoba.

Queer-feminizam – pokret koji proizlazi iz postmoderne feminističke teorije i queer teorije, Queer-feminizam je kritika LGBTI pokreta i polarizacije između liberalnog i radikalnog feminizma. Zagovara dekonstrukciju patrijarhata kroz široku frontu i saradnju različitih neprivilegiranih socijalnih slojeva.

Principi djelovanja Bh. povorke ponosa

Nenasilje – predstavlja oblik djelovanja koje isključuje sve oblike nasilja usmjerenog prema drugima, sebi ili okolišu za postizanje političkih, društvenih i ličnih ciljeva. Za Organizacioni odbor i Bh. povorku ponosa ono predstavlja sve aktivne nenasilne oblike borbe poput građanskog neposluha, pružanja nenasilnog otpora i nenasilne komunikacije.

Društvena angažiranost – podrazumijeva aktivno djelovanje pojedinki_aca i skupina u društvu te pozivanje i poticanje na isto s ciljem stvaranja pozitivne društvene promjene, kao i  boljeg i pravednijeg društva za sve.

Promicanje vegetarijanstva i veganstva – osvještavanje o etičkoj, ekološkoj i ekonomskoj neprihvatljivosti ubijanja, zlostavljanja i iskorištavanja životinja (npr. u prehrambenoj, modnoj, kozmetičkoj, farmaceutskoj i zabavnoj industriji) te zalaganje za društvo u kojem će sva živa bića biti ravnopravna kroz poticanje na preispitivanje i mijenjanje životnih navika koje podrazumijevaju nasilje nad životinjama.

Feministička etika brige – koncept koji kritički propituje kulturne postavke o brizi i njihove rodne dimenzije. Nasuprot patrijarhalnog obrasca brige u kojem su žene zadužene za sav reproduktivni i emocionalni rad, ovdje je briga definirana kao društvena i moralna praksa te građanska odgovornost  svih, i to prema sebi, drugima i materijalnoj okolini, zasnovana na pretpostavci da možemo živjeti jedino zahvaljujući postojanju drugih koji doprinose našem opstanku i blagostanju.

Ključni pojmovi za feminističku etiku brige su
ranjivost – svaka osoba je ranjiva na svoj način te je prema tome svakome potrebna briga;  povjerenje – nasuprot straha od drugih, povjerenje u druge i osvještavanje da se na druge može računati; moć – zajedničko osvještavanje odnosa moći i međusobno kapacitiranje u postajanju subjektima, a ne objektima moći; odgovornost – prema sebi i drugima, poduzimanje konkretnih radnji koje su drugima/meni potrebne; podrška – nasuprot pomoći koja podrazumijeva patronizirajući odnos osobe koja ju pruža prema onoj koja je dobiva, podrška podrazumijeva ravnopravni odnos i poštivanje autonomije.

Nehijerarhijski rad – podrazumijeva horizontalnu organizaciju rada temeljenu na principima suradnje, podrške, uključivanja i dobrovoljnosti.

Antiklerikalizam – aktivno suprotstavljanje utjecaju klera i klerikalnih stavova na politička i društvena pitanja, umiješanost u svakodnevni život građana_ki, njihovim povlasticama i indoktrinaciji društva. (Klerikalizacija je snažan uticaj crkve – religijskih institucija)

Očuvanje okoliša – redovno djelovanje koje umanjuje štetne utjecaje na okoliš, što podrazumijeva razvrstavanje i recikliranje otpada, nastojanje da se odbačene upotrebljive stvari ponovno iskoriste te racionalno korištenje energije i ostalih resursa.

Borba protiv ekonomske nejednakosti – pružanje podrške i povezivanje s društvenim skupinama, politikama i inicijativama kojima je cilj očuvanje i povećanje opsega radničkih prava  i prava socijalno ugroženih skupina, a čija je svrha ukidanje klasnih razlika i jednak pristup ekonomskoj sigurnosti za sve.

Drugarstvo – stvaranje srdačnih prijateljskih odnosa između pojedinki_aca i grupa temeljenih na međusobnom poštivanju, uvažavanju, iskrenosti, povjerenju, pouzdanosti i podršci.

 

NAŠ OTPOR SA MARGINE ZNAČI:

otpor tjeranju u četiri zida
otpor suzbijanju identiteta
otpor predrasudama
otpor nasilju
otpor i nepristajanje na nevidljivost
otpor patrijarhatu
otpor homo/bi/trans/interfobiji
otpor ograničavanju slobode okupljanja
otpor neravnopravnosti
otpor sistemskom nasilju i diskriminaciji
otpor mržnji
otpor nametanju heteronormativnosti
otpor ograničavanju našeg kretanja

Naš otpor je naša ljubav koja uvijek pobjeđuje mržnju!

Organizacioni odbor 2021. godine čine_i:

Lejla Huremović, Amar Ćatović, Vanja Stokić, Dajana Bakić, Ena Hasković, Kerim Hodžić, Melani Isović, Jadranka Milićević, Branko Ćulibrk, Maida Zagorac, Admir Adilović, Amina Imamović, Azra Ćulov, Ensar Tahić, Iva Jasenković, Amila Husić, Delila Islamović, Dina Zonić, Emily Emina Džindo, Imane Bellaadem,

PRATITE NAS I KONTAKTIRAJTE 

Bosanskohercegovačka povorka ponosa je protest protiv nejednakosti i kršenja ljudskih prava lezbejki, gej, biseksualnih, trans, interspolnih i queer osoba, kojom zahtijevamo jednak pristup javnom prostoru kao svi ostali građani i građanke.

Share This